Četvrtak, 28. svibnja u 19 sati
Multimedijalni dramsko – plesni pokret

Projekt ostvaren prema priči Vunovilac i Svilovilica / Krasovito ruvo, 1900. umješno lovi narodne običaje, poglavito motiv vezan uz preslicu, veličajući kroz to temeljne ljudske i životne vrednote – pravednost, iskrenost, ljubav, pomaganje, empatiju.

Autorica: Tatjana Rupcich
Produkcija: Plesni studio Svjetlost u pokretu u suradnji s Kulturnim centrom Travno
Izvođači: Ansambl Svjetlost u pokretu i polaznici plesnog studija
Tekst i stihovi: Vunovilac i Svilovilica / Krasovito ruvo, 1900
Koreografija: Tatjana Rupcich, Nina Torma, Marta Vojnović, Franka Bebek
Glazba: Filip Lacković; muzičko-tekstualni kolaž
Glas posudio: Maro Martinović
Kostimografija: Milena Jurmić
Svjetlosno oblikovanje i ton: Mladen Šolić
Audio i video montaža: Ante Vincetić

Ulaznice: 10,00€ dostupne na 0917296394 ili svjetlostupokretu@gmail.com

“Po načinu izražavanja i osnovnom ugođaju podsjećajući na mitološko-ljubavnu lirsku narodnu pjesmu, romancu s naglašenim dramatskim momentima u sadržaju i izrazito pjevne metričke fizionomije, svojevrsna pastoralna ekloga Vunovilac i Svilovilica izražajnim sredstvima i odabirom stručnoga arhaičnog vokabulara umješno lovi narodne običaje, poglavito izdvojen motiv vezan za nekoć neizostavan ženski domaćinski rad na preslici (kolovratu, vretenu, svarici), veličajući kroz to one temeljne ljudske i životne vrednote – pravednost, iskrenost, ljubav, pomaganje, empatiju.
Tkanje i predenje postavljajući u srž svoje bukoličke pastirske pjesme, autorica priziva sudbinske mitološke predilje; od rimskih tkalja Parka i grčkih Mojra preko romskih Urma do staronordijskih Norna, ponajviše pak slavenskih Suđenica/Suđaja koje evociraju protjecanje vremena, neumitnost sudbine, odbrojanost dana; pletenja i raspletanja; predenja, namatanja i presijecanja, preslicu prikazujući kao kolo sreće, koje bivajući ono vječno cirkularno, simbolizira stalni povratak – ciklus život/smrt/život ali i pad s visine na dno te uzdizanje s dna uvis, uz sve navedeno promovirajući prirodno-kulturne specifikume prekrasne posavske arhitekture drvene gradnje, s temom djela neraskidivo isprepletene i istkane kao trajan podsjetnik na zapretenu obgrljenost pučkog i sakralnog, zanavijek prožetu idejama Ljubavi i Dobra.”

Katarina Marić