Petak, 25. rujna u 20 sati
Otvorenje koncertne sezone i promocija novog LP izdanja
Jesensku glazbenu sezonu otvaramo relativno nedavno osnovanim Prohaska Big Bandom, kojeg su utemeljile skladateljica i glazbenica Lana Janjanin te obitelj velikog hrvatskog skladatelja i aranžera.
Orkestar okuplja vrhunske, redom nagrađivane hrvatske i slovenske glazbenike mlađe i srednje generacije iz ansambala s kojima je Miljenko Prohaska tijekom života najviše surađivao: Jazz orkestra Hrvatske radiotelevizije i Big Banda Radiotelevizije Slovenije, uz istaknute pojedince.
Članovi orkestra:
Trube: Antonio Geček, Zvonimir Bajević, Tomaž Gajšt, Branko Sterpin
Tromboni: Marin Ferketin, Matija Mlakar, Hrvoje Štefanić, Jure Urek
Saksofoni: Mario Bočić, Vojkan Jocić, Mihael Gyoerek, Miro Kadoić, Blaž Trček
Klavir: Borna Pehar
Kontrabas: Jošt Lampret
Bubanj: Janko Novoselić
Gostujući vokal: Nina Strnad
Dirigentica i umjetnička voditeljica: Lana Janjanin
Koncert povodom 101 rođendana velikog skladatelja i glazbenika biti će posveta njegovoj glazbenoj karijeri koja se protezala kroz sedam desetljeća. Miljenko Prohaska, kao kontrabasist, skladatelj, aranžer ili vođa jazz orkestra, ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskoj glazbi.
Ujedno, ovim nastupom Prohaska Big Banda promoviramo vinil izdanje „Prohaska 100 – Live @ Lisinski Hall „ (Cantus, 2026), live albuma snimljenog u Lisinskom i objavljenog u digitalnom izdanju točno na Maestrov 100-ti rođendan, 17. rujna 2025.
Impresivan glazbeni opus koji se proteže od jazza preko zabavnih melodija, glazbeno-scenskih djela, filmskih partitura, djela za puhačke, jazz, revijske i tamburaške orkestre, do komorne glazbe, čine Miljenka Prohasku jedinstvenim, a svakako jednim od najznačajnijih hrvatskih jazz skladatelja.
Jedini je hrvatski autor jazz glazbe čije su skladbe i aranžmani postali dio standardnoga svjetskog repertoara. Njegova „Intima“ jedina je hrvatska jazz skladba uvrštena među svjetske jazz standarde, a izvodili su je i snimali brojni ugledni svjetski glazbenici.
Program koncerta nam donosi impresivan presjek Prohaskina stvaralaštva kroz skladbe: Opus 900, Hand Rummy Bop, Nina, Obsession, Kvartet, Darka, Sketches for HGM Big Band (Meditations i Faster and Master), tri stavka Koncerta br. 2, nezaobilaznu Intimu te završni Encore.
Ulaznice: 15 € na blagajni i putem OVE POVEZNICE.
Za upit o povlaštenoj cijeni ulaznica obratite nam se na 01/6601-619 ili ulaznice@kuctravno.hr
CRTICE O SKLADBAMA NA PROGRAMU:
Always Running
Iz perspektive današnjeg užurbanog života, teško je reći kako je 1986. godine nastala Always Running. Činjenica jest da je Miljenko Prohaska zasigurno morao mnogo žuriti da u karijeri uspije ostvariti sve što je postigao, a čega se mi samo dotičemo u crticama jednog ovakvog prigodnog projekta Prohaska 100. U svakom slučaju, žurio je najčešće na turnejama, od kojih je kao najdulje isticao putovanje 1967. godine u Sjedinjenim Američkim Državama te četiri turneje u tadašnjem SSSR-u. U ljeto 1969. sa Zagrebačkim jazz kvartetom mijenjao je avione, vlakove, kombije i druga prijevozna sredstva, ali je ipak najviše po zlu zapamtio visoke vrućine: cijeli tjedan je svakog dana u podne bilo 43° C u Taškentu, u Uzbekistanu! Nakon toga letio je u Litvu, Letoniju i Estoniju – gdje je, pak, bilo hladno. Rekordno dugo putovanje bilo je ipak ono kada su članovi Zagrebačkog jazz kvarteta iz Dnjepropetrovska (Dnjepra, četvrtog grada po veličini u Ukrajini) krenuli malim avionom AN-10 u kojem su njihovi glazbeni instrumenti i pojačala stalno bili nagnuti na jedno krilo. Put ih je vodio do Odesse pa standardnim avionom do Sočija, muzicirali su i u ljetovalištu Arboretum u gradu Gagri u Abhaziji, a navečer su autobusima putovali obalom Crnog mora do Sokhumija (Sukumija). Dakle, od šest sati ujutro do idućeg dana ujutro u šest sati, putovanje na tri koncerta obuhvatilo je prijelaz vremenske zone, kao i činjenicu da je Miljenko Prohaska tada popio najbolju kavu u životu, pripremljenu u vrućem pijesku, na aerodromu u Sokhumiju. U svakom slučaju, Always Running brza je skladba simboličnog naslova jer uvijek nekud trčimo.
Darka
Skladbu Darka često su izvodili na Prohaskinim big band koncertima. Miljenko Prohaska napisao ju je za svoju prvorođenu unuku koja je kasnije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirala na istom odjelu kao i on – Teorijskonastavničkom odjelu. Darka Kragović godinama vodi Ženski pjevački zbor Ezerki koji izvodi makedonske etno pjesme, dirigira samo na njihovim probama i u svemu drugom ima „dedin“ predani odnos prema poslu. U ZAMP-u je Darka zavedena s trajanjem od 4:44, Miljenko Prohaska je uistinu volio lijepe i jasne brojke.
Encore
Encore je dodatna ili ponovna izvedba nekog djela na kraju koncerta koju obično traži publika. Također, to je naziv za finalnu izvedbu na koju izlaze svi izvođači. Prohaska je minutu i pol svoje brze skladbe naslovio Encore i ta mu je kratka forma sjajno koristila na koncertima… Prohaska bi vjerojatno samo rekao svoju čuvenu rečenicu: „Zbunite zastor, spustio sam se!“
Hand Rummy Bop
U obitelji Prohaska slobodno se vrijeme najradije provodilo uz remi, popularnu kartašku igru u tadašnjim građanskim krugovima. Cilj je remija riješiti se svih karata iz svoje ruke tako da se formira serija (tri ili više uzastopnih karata iste boje) ili skup karata (tri ili četiri iste karte različitih boja). U igri staroj dva stoljeća najbolji je način za to cijenjeni hand, kada igrač odbaci sve karte koje ima u ruci. Handu je posvetio Hand Rummy Bop u stilu bebopa, a skladba je kasnije doživjela i njegova nova viđenja.
Intima
1962. nastala je nezaboravna Prohaskina skladba za Plesni orkestar Radio Zagreba (potom i verzija za Zagrebački jazz kvartet), koja je svjetsku premijeru imala 1966. u New Yorku. Bila je na repertoaru mnogih sastava u svijetu, poput Modern Jazz Quarteta proslavljenog Johna Lewisa. Intima je jedina hrvatska jazz skladba koja je uvrštena među svjetske jazz standarde; izvodili su ju i snimali brojni ugledni glazbenici u svijetu, izvođena je čak i u programima Finnaira (nacionalne zračne kompanije Finske), a i danas se diči time da je najsviranija jazz skladba nekog hrvatskog autora. Vokalna je verzija nastala 1972., na poticaj američkog jazz kritičara i enciklopedista Leonarda Feathera koji je napisao izvorni engleski tekst, dok ga je na demo traci uz klavir Johna Lewisa otpjevala Dory Previn. Engleske je stihove prva kod kuće izvodila Gabi Novak, a hrvatski prepjev, koji je napravio Ivica Krajač, Josipa Lisac. Melodijski jednostavna skladba doživjela je najviše obrada (njih 19), no u originalu je namijenjena big bandu. Postala je njegov zaštitni znak i s njom je počinjao nastupe, bila je to uvodna skladba na njegovim autorskim koncertima. Doživjela je izvedbe raznih sastava: za glas i orkestar napravljena je prva verzija, priređena je verzija za Modern Jazz Quartet s big bandom, za gudački kvartet, za gudački kvintet, za gudački komorni orkestar, za četveroglasni mješoviti i ženski zbor, za puhače i flaute. Zanimljive su inačice izvodili sastavi Perpetuum Jazzile i Zvjezdice, a neobična je verzija Intime posebno priređena za muziciranje „Iz salona Očić“ u kojoj je Ljerka Očić svirala orgulje. Svakako, jedno od posebnih viđenja je i verzija Intime koju je za vibrafon solo priredila Ivana Kuljerić Bilić i snimila je za album Follow me.
Koncert br. 2
Tri stavka Koncerta br. 2 za big bend Prohaska je skladao 1963. godine. Koncert br. 2 snimio je Orchestra U.S.A. pod umjetničkim vodstvom Johna Lewisa i ravnanjem Harolda Fabermana. John Lewis je, inače, u jesen 1962. utemeljio taj ansambl u suradnji s Gunhterom Schullerom i Haroldom Fabermanom. Orkestar su činili i jazz i klasični glazbenici, koji su debitantski koncert imali u prosincu 1962., a prvo snimanje već 12. siječnja 1963. u New Yorku. Orchestra U.S.A. bio je jedan od nositelja tadašnjeg vrlo popularnog pravca, tzv. treće struje.
Kvartet
Skladanje Kvarteta, brze skladbe za četiri solista i big band, Prohaska je završio u Zagrebu 22. veljače 1977. Smatra se da ju je napisao za točno određene glazbenike koje je imao na umu jer simbioza krilnice, alt-saksofona, tenor-saksofona i eufonija nije kombinacija instrumenata koja je u jazzu uvriježena za kvartet. Iako je Kvartet (Quartet) napisan za izvođenje u brzom tempu, u fraziranju se osjeća stilski utjecaj swinga, a kasnije su nastale i nove verzije (1984., 1997.).
Na svoj način
Skladba Na svoj način nastala je 1962. godine. Proživio je Miljenko Prohaska cijeli život na svoj način, ne želeći se svrstati u okvire jer je uvijek smatrao da smještanje u ladice, fahove i žanrove – opterećuje glazbenika. Svoje je kompozicije obično rađao nešto duže, iako bi mu tijekom noći na pamet padale teme, pa bi ih znao zapisati na papir jer ih nije odmah mogao razrađivati na klaviru u spavaćoj sobi. Dakle, cijele kompozicije dugo je slagao i pisao, a njegove su teme manje-više uvijek imale djelić domaćeg folklora. Temu bi znao provući i kroz nekoliko kompozicija, što se čulo i u aranžmanima. A aranžmane je volio pisati na studiozno napravljenim harmonijama, komponirao je i brze i lagane teme. Sve je kod Prohaske imalo glavu i rep, na njegov način…
Nina
Nadahnuće za skladbu Nina Miljenko Prohaska dobio je kada se rodila Nina, njegova druga unuka. Nina je, uz Darku, jedna od rijetkih skladateljevih balada, pisao ih je samo u posebnim, emotivnim trenutcima. Zanimljivo, obitelj kaže kako je njome potpuno obuhvatio i opisao mlađu unuku, Ninu Kragović, čija je osobnost poput skladbe koja nosi njezino ime – nježna, prozračna…
Obsession
Skladbu Obsession skladao je Prohaska 1966. godine te ju je na svoj rođendan, 17. rujna 1967., izveo kao gost dirigent na 10. Monterey Jazz Festivalu koji je posvećen slavljenju kreativnosti i kulturnom nasljeđu Amerike kroz predstavljanje legendarnih jazz glazbenika, a te su godine ondje prvi put gostovali europski glazbenici. Zapamtio je taj dan, dugo putujući od Zagreba do kalifornijske meke jazza. Umoran od puta i bez garderobe za nastup, koja je bila zagubljena u zračnom prometu, uopće nije očekivao da će mu cijeli sastav na pozornici i publika pjevati ‘’Happy birthday’’. Gostovao je na 10. Monterey Jazz Festivalu i kvintet Dizzyja Gillespieja s Jamesom Moodyjem, dogodilo se tamo i jedno od rijetkih pojavljivanja Janis Joplin na nekom jazz festivalu, a Don Ellis Orchestra svirao je Prohaskine nove skladbe, među ostalim i Obsession. Dakako, maestro je ravnao cijelim korpusom tog popularnog američkog jazz trubača, bubnjara, skladatelja i vođe sastava.
Opus 900
Miljenko Prohaska 1994. skladao je OPUS 900, za proslavu 900. godišnjice Zagreba. Skladba se nalazi na istoimenom prvom autorskom jazz CD-u Miljenka Prohaske objavljenom u povodu devet stoljeća Zagreba. Prohaska je, naime, bio maher za brze stvari poput ove, u kojoj je angažirao cijeli orkestar, s velikom ljubavlju prema članovima ansambla koji su je morali svirati. Za različite je sekcije uvijek radio predahe, kako čitav orkestar ne bi svirao cijelo vrijeme, tako da se pojedina dionica može malo odmoriti te da bi glazbenici iznijeli kompoziciju na najbolji mogući način. OPUS 900 dar je njegovu rodnom gradu – bio je ponosan Zagrepčanin.
Par-nepar
Tko se još sjeća krize u bivšoj državi koja nije mogla uvoziti dovoljno nafte za potrebe stanovništva pa je željela štedjeti gorivo tako da je ograničila vožnju na parnepar tablice? 3. svibnja 1979. godine uveden je zakon prema kojem su u određene dane mogli voziti samo vlasnici automobila s parnim, odnosno neparnim registarskim pločicama. Nestašicu benzina, doduše, nije smanjio prorijeđeni broj vozila koji je na cestama vozio principom par-nepar, ovisno o registarskoj tablici, ali je zato nastala Prohaskina skladba Par-nepar.
Sketches for HGM Big Band
80. je rođendan maestro Prohaska proslavio prigodnim,koncertom ravnajući HGM jazz orkestrom Zagreb, čijim je,mladim glazbenicima uvijek pružao nesebičnu pomoć. Za Sketches for HGM Big Band nadahnuo ga je sâm sastav. Prohaska je točno znao za koga piše… Mnogi su od tih glazbenika kasnije nastavili karijeru u Big Bandu HRT-a. Sastav je, inače, utemeljen u ožujku, 2002. godine u Međunarodnom kulturnom centru Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu, na inicijativu mladih jazz glazbenika, polaznika Ljetne jazz škole koja se godinama ljeti održavala pod vodstvom Boška Petrovića. Hrvatsku glazbenu mladež je, naime, uspješnost radionice potaknula da pokrene projekt prvog mladog profesionalnog jazz big banda u Hrvatskoj.
(autorica: Branka Muvrin)
Diskografsko izdanje: https://lnk.to/Prohaska_Live
Video: https://youtu.be/gR9ypETUTtg?si=_X15jX8dEjBAbMSl
Najavljujemo i adventski koncert: Prohaska Big Band i gosti
17. 12. 2026.
