Ponedjeljak, 16. lipnja u 20:00 sati
Multimedijski JAZZ-oratorij
PROJECT „KEROUAC“
Najavljujemo europsku premijeru glazbe američkog skladatelja Toma Borasa, napisane za glazbenu predstavu njujorškoga dramskog pisca Jamesa Mirrionea Posljednja stanica, oporuka i testament svetog Jacka Kerouaca (1995). Predstava je inspirirana životom i djelom najpoznatijeg američkog bitnika (engl. beatnik), romanopisca i pjesnika koji je za sobom ostavio bogato nasljedstvo književnih djela u kojima se zalagao za liberalnu, iskrenu i istinoljubivu Ameriku punu ideja, ideala, filozofije i poezije, samospoznaje, glazbe i slobode. Ovaj multimedijski jazz-oratorij koncertna je inačica spomenute predstave i u ovom će se obliku prvi put izvesti izvan granica Sjedinjenih Američkih Država.
Lela Kaplowitz – vokal
Mario Bočić – tenor saksofon
Joe Kaplowitz – klavir
Zvonimir Šestak – kontrabas
Janko Novoselić – bubnjevi
Autor teksta: James P. Mirrione
Autor glazbe: Tom Boras
Vizuali: James P. Mirrione i Lela Kaplowitz
Ulaz slobodan. Rezervacije bez numeracije na broj 01/6601-619.
Jean Louis Lebris de Kerouac, poznat kao JACK KEROUAC
Rodio se u gradiću Lowellu, država Massachusetts, 12. ožujka 1922. godine. Književna publika ponajviše ga poznaje po romanu "Na cesti". Do 6. godine nije znao ni riječi engleskog
jezika. Naime, njegovi su roditelji bili imigranti iz Quebeca. Rano mu je djetinjstvo obilježila smrt brata Gerarda (posvetio mu je roman Vizije Gerarda – Visions of Gerard, 1963) te religiozno iskustvo koje će mu biti životnim i književnim nadahnućem. Ključni moment za stvaralaštvo bilo je upoznavanje s piscima Allenom Ginsbergom i Williamom Burroughsom koji su predvodili takozvanu beat generaciju. S njima je dijelio prijezir prema konformizmu, materijalizmu i samozadovoljstvu američkoga poslijeratna razdoblja.
Kerouacov drugi roman Na cesti (On the Road, 1957) najistaknutije je ostvarenje beat generacije i jedan od zapaženijih američkih romana druge polovice XX. stoljeća. Napisao ga je za tri tjedna u travnju 1951. na 37 m dugačkome smotuljku papira, kako bi stvarao bez prekida u intenzitetu i ritmu pisanja. Djelo je to izrazite autobiografske podloge a utjelovljuje filozofiju beat pokreta stalne stimulacije osjetila i ekstremnih duševnih stanja u potrazi za istinskim životom. Osim seksa, droge, opijata i hedonizma čiji se motivi protežu kroz djelo, ovdje je bitnija rečenica i njezina melodičnost nalik na jazz glazbu odsviranu u jednome dahu. Upravo ona oslobađa likove od okova te testira granice o percepciji ideje o američkom snu. Zbog ljubavi prema toj vrsti glazbe što je prožeo kroz roman, Kerouac je kasnije utjecao na mnoga glazbena imena rock glazbe: Boba Dylana, Jima Morrisona, Simona & Garfunkela, čije skladbe danas slušaju mnogi u playerima svojih automobila kada se zapute na neki road trip po Americi.
Kerouac je umro je 21. listopada 1969. godine u St. Petersburgu, Florida, a tog dana kreće priča jazz oratorija kojim autor James P. Mirrione i Joseph Kaplowitz reinterpretiraju originalnu jazz glazbu Toma Borasa off-broadwayske predstave, Jack‘s Last Ride.
Posljednjeg dana svog života, Jack Kerouac, nađe se sam, zaboravljen i žudi za oslobađanjem iz egzila u St. Petersburga na Floridi. Boreći se s drhtavicom od alkoholizma, očaja i bijesa, pokušava dozvati stare prijatelje, ali ne može doći ni do jednog od njih. U stanju očaja pozove taksi da ga odveze sve do voljenog rodnog grada Lowella u Massachusettsu. Želja mu se ispunjava; međutim, taksist nije običan vozač. On je dr. Sax; mračni i tajanstveni lik koji je progonio Kerouaca kao dijete, a zatim je postao lik jednog od njegovih prvih romana. Ovaj put, dr. Sax ima misiju: on treba glumiti Vergilija Danteu dok vodi Jacka unatrag kroz značajne “postaje” njegova života. Naracija koja prati ovaj oratorij isprepliće pjesme i dijaloge u složenu sliku čovjeka suočenog s ishodima vlastitog postojanja.
Tom Boras bio je svestrani skladatelj, aranžer i saksofonist poznat po svom radu u jazz, klasičnoj i suvremenoj glazbi. Rođen u Chicagu, glazbom se počeo baviti još kao dijete, a kasnije je stekao ugled nastupajući s ansamblima poput North Texas One O’Clock Lab Banda i orkestra Woodyja Hermana. Doktorirao je kompoziciju na Sveučilištu Columbia te je obnašao dužnost ravnatelja Odsjeka za jazz i suvremenu glazbu na Sveučilištu New York (NYU). Tijekom karijere skladao je za jazz orkestre, orkestre, film i kazalište, te surađivao s umjetnicima kao što su Gerry Mulligan i Dave Liebman. Tom Boras preminuo je 2003. godine, ostavivši iza sebe bogatu glazbenu ostavštinu.
Dr. James P. Mirrione međunarodno je priznati dramatičar, redatelj i pedagog čija karijera traje više od četiri desetljeća. Kao dugogodišnji rezidentni dramaturg pri Creative Arts Team na Sveučilištu New York (NYU), autor je 19 drama i jedan od vodećih autora kazališta u obrazovanju (Theatre-In-Education). Njegova djela izvođena su izvan Broadwaya, u regionalnim kazalištima te na međunarodnim pozornicama, uključujući značajne interkulturalne suradnje na Bliskom istoku, u Europi, Kini i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Među njegovim najznačajnijim projektima su The Last Enemy, u produkciji američkog State Departmenta, i glazbeni komad Ambassador Satch, koji je gostovao diljem svijeta. Dr. Mirrione predavao je na brojnim sveučilištima, uključujući NYU Shanghai, Sveučilište Leeds, UAE University i Sveučilište u Nottinghamu u Kini. I dalje je aktivan u kazalištu i umjetnosti, a djeluje i kao urednik za kulturu pri China Daily te je član upravnog odbora Centra za umjetnost Dukea Ellingtona.
